[h=2]Durango i Orbis – PC konzole[/h]
Iako su donedavno vatreno negirali bilo kakvu mogućnost skorog izlaska novih generacija igraćih konzola, ispada da i Microsoft i Sony nameravaju zameniti Xbox 360 odnosno PlayStation 3 njihovim novim verzijama negde već iduće godine - 2013. Dapače, prema svemu sudeći su glasine o tehnologiji koju će koristiti nove konzole (osma generacija) - tačne. U slučaju Sonyjevog naslednika PlayStationa 3 (PlayStation 4, kodno ime „Orbis“) procesor će biti baziran na x86 arhitekturi, a u slučaju Microsoftovog idućeg Xboxa kojemu je trenutno kodno ime „Durango“, procesor bi trebao biti i dalje PowerPC.
Sony je sebi za glavnog dobavljača i procesora i grafičkog sustava navodno već odabrao AMD. Tako će x86 procesor u Orbisu biti verojatno neka verzija Bulldozera, a moguće je da će s obzirom na razočaravajuće performanse ovoga dizajna u PC svetu ići čak i na Bobcat – nešto slabiji, ali štedljiviji CPU istog proizvođača. Grafički sustav će biti nešto bazirano na Southern Islands arhitekturi koja je osnova Radeona 7970 koji su u prodaji već tri meseca. Iako se radi o moćnom grafičkom procesoru, već sada je po performansama iza Nvidijinog GeForcea GTX 680, a sigurno će još više zaostajati za Sea Islands arhitekturom koja se treba pojaviti iduće godine (serija 89xx Radeona), kada će se navodno pojaviti i nove verzije Xboxa i PlayStationa.
Što se Microsofta tiče, novi PowerPC koji bi trebao pokretati Duranga verojatno će biti vrlo nalik Xenonu u Xboxu 360, koji je trojezgreni procesor sa po dvije dretve po jezgri i koji radi na 3,2 GHz. I od Microsofta se očekuje da za grafiku odabere nešto od AMD-a, a ne Nvidije i to opet Southern Islands ili čak neki ekvivalent Radeona HD 6670.
Na prvi pogled se ovakve specifikacije čine neverojatno konzervativne, posebno u usporedbi s izvornim specifikacijama Xboxa 360 i posebice PlayStationa 3 koje i sada imponiraju sirovom snagom.
Primerice, Sonyjev Cell procesor u PlayStation3 ima teoretsku maksimalnu računalnu snagu od 230 gigaflopsa, dvaput više od PowerPC-a u Xboxu 360, a dvadesetak puta više od tada (2005.) aktualnoga Pentiuma 4 na 3 GHz koji je imao 12 gigaflopsa. Usporedbe radi i sadašnji Core i7 na 3,4 GHz ima „tek“ oko 70-tak gigaflopsa.
Međutim, istorija je pokazala da je golema procesorska snaga u igraćim konzolama, posebno onima „neobičnog“ dizajna kao što je PS3 baziran na Cellu, uglavnom ostala neiskorištena. Dapače, mnoge suvremene igre i dalje najviše profitiraju od jake grafičke kartice, a daleko manje od dodatnih jezgri na procesoru. Primeri idu od Flight Simulatora i Skyrima pa do Battlefielda 3 koji svi uglavnom koriste do tri dretve u punom naponu snage, a ostatak procesorskih jezgri uglavnom radi na minimumu.
Verovalo se da će s vremenom developeri „uhvatiti priključak“ s Cellovim jezgrama i teoretskom računalnom snagom, ali to je išlo jako sporo, a razvoj igara na bitno različitoj hardverskoj platformi mnogim se timovima nije dopao. Tako čak i sada PS3 ima svega par desetaka ekskluziva, a usprkos svojedobnim manifestima kako je „igranje na PC-u mrtvo“, i dalje se svi trude razvijati međuplatformske naslove s PC-om kao imperativom.
Kako proizvođači konzola u početku prodaju uređaje ispod proizvodne cene, navodno čak i dvostruko, dobra prodaja igara, od kojih postotak developeri i izdavači moraju dati proizvođačima konzola, zahtev je kojega se teško pridržavati ako je hardverska arhitektura konzola toliko različita od svega ostaloga (ponajviše PC-a) da je programerima teško ili sporo prilagoditi joj se.
S te strane, dakle, odabir proverene PC tehnologije kod obe buduće konzole itekako ima smisla jer jamči da su razvojni alati na dohvat ruke, a nije potrebna dodatna programerska obuka.
Ostaje, međutim, činjenica da će za razliku od trenutno još aktualnih konzola sedme generacije, one osme generacije već u trenutku izlaska kaskati za PC-om.
Čini se da i za to postoji razlog. Hardver je već sada dovoljno dobar da bez problema „nahrani“ pikselima i gigaflopsima sve što se može prikazati na Full HD televizorima. Iako se na PC-ima igramo i na rezolucijama većim od Full HD, konzole uglavnom ne računaju na monitore, već na ono što se nalazi u dnevnoj sobi – 1080p. Također, prema zadnjim podacima, korisnici Xboxa 360 i Microsoftovog XBOX Live Golda više vremena provedu gledajući video streaming, nego igrajući se. A za to im ne trebaju petaflopsi na centralnom procesoru.
Dapače, sve je verojatnije da će se XBOX Live nadograditi svoju uslugu i nekom od tehnologija za streaming igara koje se izvode na udaljenim serverima. Na taj način će ove biti asimilirane u ukupnu ponudu i moguće je da za pet ili deset godina nećemo ni znati (ili mariti) igramo li nešto što se streama s udaljenog servera ili nešto što se izvodi lokalno na konzoli.
Ukratko, moguća Microsoftova i Sonyjeva odluka da im konzole iduće generacije ne slede put aktualnih Xboxa 360 i PlayStationa 3 (koji su u trenutku izlaska bili tehnički godinama ispred PC-a) itekako ima smisla. Tehnologija je već sada dovoljno zrela da se njenim korištenjem dobiju izvrsne performanse Full HD sadržaja, a da se istodobno zajamči međuplatformski razvoj naslova PC-konzole.
Na sve ovo jedino bi primedaba mogla imati Nvidija koju ne vidimo niti u jednom „planu i programu“ velikih igrača…